Klima

Smješten na jugu Hrvatske i obasjan mediteranskom klimom, Metković pruža ugodan boravak tijekom cijele godine. Ljeta su topla, s temperaturama od 25 do 35 °C, dok su zime blage, prosječno od 5 do 15 °C. Rijeka Neretva, koja prolazi kroz grad, dodatno obogaćuje klimu i stvara posebno mikroklimatsko područje.

Ugodno vrijeme poziva posjetitelje da tijekom cijele godine istražuju prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i lokalnu atmosferu.

Flora i fauna

Uz obalu Neretve ptice selice prelijeću nebo, a vodene ptice pronalaze dom u obilju vode. Mediteransko bilje, mirisne trave i šume oko Metkovića pružaju stanište brojnim autohtonim vrstama. Neretva, žila kucavica ovog područja, oživljava raznolik riblji svijet i predstavlja prirodno blago koje treba čuvati.

Poljoprivreda

Močvarno tlo delte zahtijevalo je domišljat pristup poljoprivredi. Obradive površine stvarane su jendečenjem — kopanjem kanala i podizanjem razine tla iznad plime i oseke. Taj težak i dugotrajan rad omogućio je neretvanskim težacima da u zahtjevnom okolišu stvore plodnu zemlju.

Gospodarstvo

Gospodarstvo Metkovića tradicionalno se temeljilo na trgovini, obrtu, poljodjelstvu i uslužnim djelatnostima. Nekada važna luka južne Hrvatske i danas podsjeća na snažnu vezu grada i rijeke. Ugostiteljstvo i turizam sve su značajniji, uz gastronomiju, safari vožnje lađama i rastući interes ljubitelja ptica.

Šport

Metković živi za šport. Rukometni klub Metković ostvario je povijesne uspjehe, a snažnu sportsku tradiciju njeguju i nogometni, veslački, košarkaški, boćarski, teniski, karate i planinarski klubovi. Maraton lađa sportsko-turistički je spektakl koji dodatno obilježava život grada.

Kultura

Kulturni život snažno je povezan s Gradskim kulturnim središtem i njegovim kazališnim, izložbenim i otvorenim prostorima. Amatersko kazalište djeluje od 1875., KUD Metković čuva folklornu baštinu, a Gradska limena glazba, osnovana 1886., desetljećima oblikuje zvučnu sliku grada.

Lov i ribolov

Život uz rijeku i močvaru stoljećima je oblikovao iznimnu spretnost neretvanskih lovaca i ribara. Poznavanje kanala, vremena, vode i najskrivenijih znakova divljine dio je naslijeđa koje svjedoči o dugotrajnoj povezanosti čovjeka s močvarom.

Plovila

Neretvanin se tradicionalno kretao rijekom trupom — laganim i plitkim plovilom prilagođenim uskim kanalima. Trupe i lađe služile su za ribolov, rad u polju, prijevoz ljudi, stoke i robe, ali i kao važan dio svadbi i sprovoda. Izreka „Nema za Neretvu što je lađa” najbolje opisuje njihovo mjesto u životu doline.